50 ROĐENDAN ATLETIKE U KRIŽEVCIMA

PRIJE PEDESET GODINA

 Napisao: Maurizio Novosel

PEDESETI ROĐENDAN KRIŽEVAČKOG ATLETSKOG KLUBA 

6. listopada 1963. godine u Križevcima je osnovan atletski klub Kalnik koji je tijekom polustoljetnog rada iznjedrio brojne istaknute trkače i državne reprezentativce. Ta se obljetnica neće proslaviti prigodnom svečanošću i svjećicama na slavljeničkoj torti, jer niti ondašnji, niti današnji naraštaj nije dobio jedini prikladan dar – odgovarajuće atletsko borilište na gradskom stadionu. Desetljećima se o tomu priča, govori i piše, obavljene su, svojedobno, i određene pripremne radnje ali se, nažalost, više od toga nije učinilo.
Povijest kraljice sportova veže se, poglavito, uz trenere Mladena Pavljaka i Dragutina Palčića. Nekadašnji učitelj križevačkih atletičara, Pavljak, radio je u klubu do 1974. godine kada postaje trenerom celjskog Kladivara, a osamdesetih godina novije klupske stranice piše Palčić pod čijim je stručnim nadzorom dva desetljeća trenirao proslavljeni petorostruki olimpijac Branko Zorko.
U klubu su tijekom Pavljakovog razdoblja prednjačili Mirko Csik, Radovan Ružić, Ivan Filipan, Stjepan Horvat, Tomislav Grloci, Slavica Pavliček, Ana Ileković, Sonja Jelak, Ivanka Petranović, Nada Mekovec, Branka Siladi, hodači Juraj i Žarko Darapi, a Palčićeve uzdanice su, uz Zorka, bili olimpijac u štafeti 4 x 400 metara Nino Habun, sprinterica Nastasja Jakovljev, dugoprugašica Ivančica Drugčević, srednjoprugašice Tamara Budija i Tina Gaćina pa sve do današnjih darovitih reprezentativaca Rudolfa Kralja, Ognjena Mergona i Emanuela Evačića te sestara Šimunčić, Anje, Ele i Ide.
Uvjeti za vježbanje nisu im se puno promijenili. 1974. godine je, doduše izgrađena jeftinija varijanta (rupkor) atletske staze koja se pokazala promašenom investicijom jer je brzo počela propadati. Pavljak je, pak, iz AK Kladivar uspio u svoje Križevce dostaviti jednu traku tartan staze nakon postavljanja nove u Celju. Još i danas, koliko-toliko, služi svrsi.
Prilika za novu atletsku stazu u Križevcima je, po nama, propuštena za vrijeme zagrebačke Univerzijade 1987. kada su se snašli u Varaždinu i Čakovcu, a druga prigoda bila je, možda, tijekom izgradnje gradske školsko-sportske dvorane 1999. godine do stadiona i mogućeg uključenja u zajednički projekt dvorane i obnove stadiona. Hoće li se dogoditi treća sreća ?!
Atletski klub Križevci zaslužio je, po mnogo čemu, odgovarajuće borilište i daleko je najuspješniji sportski klub. Sadašnja tzv. staza je prikladnija za speedway nego za trčanje.